Istorija Broda i naselja u njegovoj okolini datira još iz bronzanog doba, oko 1600. godine prije naše ere. Na mjestu na kojem je danas smješten jedan dio postrojenja rafinerije nafte RS, nalaze se pod zemljom ostaci relativno velikog naselja iz pradavnih vremena. To mjesto narod je nazivao Pekaruša. Stanovnici Pekaruše pripadali su velikom panonskom narodu. Svoje tragove na ovim prostorima ostavili su i stari Rimljani. Na mjestu današnjeg Broda, postojalo je gradsko naselje koje su Rimljani zvali Marsonija. Kako i sama riječ Marsonija podsjeća na Mars — rimskog boga rata — tako ni Marsonija nije bila samo civilno i trgovačko naselje, nego je imala i utvrđenje. Glavnina stare Marsonije, nalazila se na mjestu današnje Slavonsko-Brodske tvrđave, a dio naselja bio je i na desnoj strani. Pisani dokumenti u kojima se Brod prvi put spominje, datiraju iz 365. godine, što govori o činjenici da je ovaj grad star 1635 godina.
Po redu starosti, u okolici Broda na prvom mjestu su Vinska i Liješće, koji se u izvještajima Marijana Maravića spominju 1648. Jedinstveni Brod tek je 1739. godine podijeljen u dvije administracije, posavsku i slavonsku. Desna obala postala je dio turskog a lijeva austrijskog carstva. Godine 1850, u Brodu je živjelo 700 stanovnika.
Svoj relativno veliki uspon Brod je doživio u prvim godinama 19. vijeka. U to doba bio je to trgovački centar i važna tačka na raskršću dva carstva. Padom Napoleona, Brod će izgubiti svoj strateški značaj. Na Berlinskom kongresu 1878. godine Austriji je dodijeljen mandat da preuzme upravu u Bosni. Tada je i Brod postao dio Austrougarske monarhije. Sa tom godinom su povezani i počeci školstva u Brodu.
Prva javna biblioteka u Brodu je osnovana 1889. godine pri Narodnoj osnovnoj školi. Poznata sarajevska trgovačka porodica Hadži-Ristić osniva i prvu novčanu ustanovu 1859. godine. Nakon uspostavljanja Austrougarske monarhije nad područjem Bosne, Brod postaje glavni punkt za promet monarhije sa novoprisajedinjenim pokrajinama.
Željeznička stanica sagrađena je 1896. godine po nacrtu arhitekte Hansa Niemezceka. Stanica je svečano stavljena u upotrebu 1897. godine. Uzor za ovu građevinu graditelj je potražio u dalekom Avganistanu, podigavši je u pseudomavarskom stilu. Najstarijim objektom koji je sagrađen u tom stilu, a koji je sačuvan, smatra se Vijećnica u Sarajevu. Nažalost, stanica je do temelja razorena u velikom napadu na Brod 19. januara 1945. godine. U Sarajevu su sačuvani kompletni planovi ove građevine. Željeznička stanica u Brodu je bila sve do svršetka Drugog svjetskog rata najveći saobraćajni čvor u BiH.
Krajem devetnaestog veka, 1892. godine izgrađuje se najvažniji industrijski objekat – budimpeštansko preduzeće „Danica“ d. d. za hemijske proizvode iz koje će kasnije izrasti Rafinerija nafte.
Dana, 15. jula 1897. krenuo je prvi voz iz Broda prema Derventi i Žepču. Prva srpska pravoslavna crkva sagrađena je u Brodu 1894. godine. Stara rimokatolička crkva Sveti Ilija bila je sagrađena 1860. godine, a nakon podizanja nove crkve 1907. godine bila je pregrađena kao stambeni objekt. Džamija je bila sagrađena 1909. godine. O staroj džamiji nema podataka, ali se svakako zna da je bila sagrađena u 18. vijeku.
Jedan od interesantnih podataka je da je Brod zahvaljujući trgovcima u Slavonskom Brodu dobio 1860. godine i prvu petrolejsku lampu u cijeloj BiH. Zanimljivo je i to da je 1923. godine Rafinerija nafte uspjela nabaviti automobil marke „Ford“ i to je ujedno bio prvi automobil u Brodu. Prvi aero-miting u Brodu je bio 1912. godine. On je bio priređen samo 9 godina pošto se prvi avion podigao iznad zemlje. Naselje na desnoj obali Save službeno je prozvano Bosanski Brod u ranu jesen 1878. godine, i ovo ime je zadržao sve do kraja 20. vijeka.